Požari su jedna od posljedica klimatskih promjena i stoga je potrebno učiniti sve kako bi se spriječili i/ili se ublažile njihove posljedice. To je jedan od ciljeva projekta Firespill u okviru kojega je počela gradnja Nastavnog regionalnog središta za osposobljavanje operativnih snaga sustava vatrogastva u Vučevici kod Splita koji se sufinancira bespovratnim sredstvima u sklopu prekograničnog programa INTERREG Italija - Hrvatska.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče se tope, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. Očekuje se da će u narednim desetljećima ti učinci biti još intenzivniji. Ovi alarmantni podaci objavljeni na web stranici Europske komisije https://ec.europa.eu/clima/change/consequences_hr govore o razlozima zabrinutosti za budućnost diljem svijeta i aktivnostima međunarodnih organizacija kako bi se nepovoljno djelovanje klimatskih promjena spriječilo ili bar ublažilo što je moguće više. Stoga i Europska unija sprovodi i sufinancira niz projekata u raznim segmentima pogođenima posljedicama klimatskih promjena, poput Firespilla.
Prema navodima Europske komisije, neizbježno će doći do topljenja leda i dizanja razine mora te ekstremnih vremenskih uvjeta s promjenom rasporeda padalina. Voda se pri zagrijavanju širi. Istovremeno se zbog globalnog zatopljenja tope polarne ledene ploče i ledenjaci. U kombinaciji tih dviju promjena dolazi do podizanja razine mora zbog čega se obalna i niska područja poplavljuju i erodiraju. S druge strane, obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i smanjenjem kvalitete vode, ali i smanjenom dostupnosti vodnih resursa u nekim regijama.
U južnoj i središnjom Europi sve su češći toplinski valovi, šumski požari i suše. Na mediteranskom području su sušniji uvjeti zbog čega je ono još osjetljivije na sušu i šumske požare. Sjever Europe postaje sve vlažniji te bi moglo doći do redovite pojave poplava tijekom zime. Urbana područja, gdje danas živi četiri od pet Europljana, izložena su toplinskim valovima, poplavama ili podizanju razine mora, ali često su slabo opremljena za prilagodbu klimatskim promjenama.
Još su alarmantniji podaci o posljedicama klimatskih promjena za zemlje u razvoju koje se najviše osjećaju u mnogim siromašnim zemljama u razvoju. Ljudi koji ondje žive često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu, a imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama klimatskih promjena.
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi već je vidljiva u nekim regijama gdje je povećan broj smrti povezanih s vrućinom, dok je u drugima smanjen broj smrti povezanih s hladnoćom. Također, već su vidljive promjene rasprostranjenosti nekih bolesti koje se prenose vodom.
Šteta na imovini i infrastrukturi te zdravlju ljudi predstavlja velike troškove za društvo i gospodarstvo. Između 1980. i 2011. više od 5,5 milijuna ljudi pogođeno je poplavama zbog čega je došlo do izravnih gospodarskih gubitaka od preko 90 milijardi eura. Naročito su pogođeni sektori koji u velikoj mjeri ovise o određenim temperaturama i količinama padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, energetika i turizam.
Uz to, postoje i rizici za divlju floru i faunu. Klimatske promjene događaju se vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Mnoge kopnene, slatkovodne i morske vrste već su se preselile na nova staništa. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.