Otvorena je prva faza Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Split. Ravnatelj splitskoga KBC-a prof. dr. sc. prim. Julije Meštrović ističe kako je ovo velik dan jer je objedinjeni prijem važan za svaku bolnicu. „Otvaramo i počinje s radom prva faza, a već idući tjedan počinju radovi na drugoj fazi. Kad se cijeli ovaj prijem završi, to će biti površina od 2700 metara četvornih. Ovo je novi odjel, najsuvremenije opremljen i mi na njega možemo biti ponosni. Osobito smo zahvalni našem županu, koji funkcionira kao dio našega tima“, istaknuo je Meštrović.
Župan Blaženko Boban pohvalio je rad ravnatelja Meštrovića na rješavanju svih situacija u splitskom KBC-u. „Energija i volja koju ravnatelj i njegov tim imaju u rješavanju ovih problema je uistinu velika. Čovjek ne može na tu energiju ostati nijem i ne može razgraničavati nadležnosti, bilo da su lokalne, županijske ili državne. U konačnici, tu dolaze naši pacijenti“, istaknuo je Boban i najavio nova ulaganja u zdravstvenu skrb. „Imali smo radni sastanak vezan uz CT uređaje. Napravit ćemo mrežu Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, gdje će središnja točka biti KBC Split“, zaključio je župan.
Ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da će se nabaviti 2 nova CT uređaja. „S ovoga mjesta mogu ih obećati, oba u Splitsko-dalmatinskoj županiji i oba u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Intencija je ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu – organizacijski, infrastrukturno, kadrovski i materijalno“, najavio je Beroš. Dodao je kako su ulaganja poput onoga u Objedinjeni hitni bolnički prijem izuzetno važno. „Stvarajući nove infrastrukturne pretpostavke i optimalizirajući poslovne procese možemo i moramo odgovoriti na nove izazove“, dodao je.
Liječnicima je omogućen i pristup e kartonu. „To znači da liječnici mogu doći do informacija o općem zdravstvenom stanju pacijenta poput alergija, povijesti bolesti i ostalih nalaza nastalih u drugim zdravstvenim ustanovama“, izjavio je Šime Goreta, voditelj Službe za informatiku KBC-a Split.
Ukupna investicija je 70 milijuna kuna, od čega 39 milijuna kuna iz Proračuna Republike Hrvatske, a 31 milijun kuna iz Fondova Europske unije.