Obavijesti

Dani sv. Jeronima i Dan SD županije nastavljeni otvaranjem riznice splitske katedrale

Danas je prije svečane sjednice županijske Skupštine otvorena Riznica splitske katedrale. Svečanom događaju nazočili su: kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve, mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK i zadarski nadbiskup, mons. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit, mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, mons. Mate Uzinić, dubrovački biskup, Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija i izaslanica predsjednika Vlade RH, saborski zastupnik Krunoslav Katičić, izaslanik predsjednika Sabora RH, gosp. Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik, Petroslav Sapunar, predsjednik županijske skupštine, prof. dr. Dragan Ljutić, rektor splitskog Sveučilišta, dr. Julije Meštrović, ravnatelj KBC Split, akademici, znanstvenici, nastavnici, kulturnjaci, predstavnici društvenih institucija, članovi Prvostolnog kaptola, provincijali i provincijalke, svećenici, redovnici i redovnice. 

Svečanost je započela Jeronimovim riječima iz Proslova tumačenja o proroku Izaiji, koje je pročitao mons. Miroslav Vidović, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije. 'Svima je poznato da je Split UNESC-ov grad i pod zaštitom te organizacije. Grad se rodio iz Dioklecijanove palače kada su u njega počeli stizati stanovnici, osobito izbjeglice iz razrušene i nedaleke Salone. Palača je sve više poprimala obrise grada, nastajali su novi zakoni i statuti pod kojima se odvijao svakodnevni život, a u carski mauzolej se uselio mučenik Dujam koji je postao svetac zaštitnik grada Splita. Oko mauzoleja, a sada katedrale su se događale najvažnije stvari za stanovnike. Uz katedralu je nastala prva škola u gradu, a sama se katedrala opremala liturgijskim predmetima i umjetničkim djelima koji su pomagali u vršenju službe Božje. Tako se od samih početaka do danas kult i kultura skladno isprepliću te nam daju identitet i stvaraju našu baštinu. Upravo su kršćanski identitet, pripadnost hrvatskom narodu te stoljećima stvarana, čuvana i prenošena baština najveće blago koje možemo imati. A blago se čuva u najsigurnijim odajama – u Riznicama', kazao je nadbiskup Barišić na početku svoga govora pozdravivši nazočne. Naglasio je da 'blago naših riznica nema samo sebi svrhu niti materijalnu vrijednost, već ima zadatak pričati nam povijest, oplemenjivati našu sadašnjost i nadahnjivati budućnost. Kako bi stoljećima prikupljano blago ispunilo svoju svrhu, mi ga danas, nakon više od desetljeća pripreme i radova, otvaramo i pokazujemo javnosti u novoj Riznici splitske katedrale'.

Postava Riznice u Palači Skočibučić-Lukaris nazali se u centru Splita i najposjećenija je lokacija u gradu, kazao je nadbiskup izrazivši radost 'što će naši sugrađani imati prikladan prostor za upoznavanje naše povijesti i identiteta, ali i što će naši mnogobrojni gosti imati priliku bolje nas upoznati kao narod zapadne kulture koji je, ne samo dio te kulture, već i jedan od najstarijih i najznačajnijih protagonista i stvaratelja europske civilizacije. Da, na ovom mjestu se tako zorno događa i vidi inkulturacija evanđelja i evangelizacija kulture'.

Podsjetio je da je svečanost vezana uz veliki jubilej ali i uz sv. Jeronima osobno. 'Ovo mjesto je domovina sv. Jeronima, Salona je njegov glavni grad, a to je danas u tom kontinuitetu grad Split. No, čovjek je najosobniji u onome što radi, a naša riznica čuva Jeronimovo najdraže djelo – prijevod svetog pisma na latinski – Vulgatu. Splitski evangelijar je najvažnije blago koje čuvamo i koje stoljećima čuva nas jer upoznavanjem Svetog pisma upoznajemo Krista našeg Spasitelja. A Jeronim je začetnik prevođenja Svetog pisma na narodne jezike koji je time omogućio evangeliziranje tadašnjeg poznatog svijeta'.

Metropolit Barišić zahvalio je Vladi Republike Hrvatske na čelu s  Andrejom Plenkovićem koji su temeljem Ugovora sa Svetom Stolicom ovu zgradu prepustili u vlasništvo Splitsko-makarske nadbiskupije kao dio povrata imovine oduzete nakon drugog svjetskog rata. Potom, Ministarstvu kulture, osobito Konzervatorskom odjelu u Splitu, na potpori i suradnji u višegodišnjem radu te Prvostolnom kaptolu, a na poseban način članovima vijeća za katedralna dobra, za budno praćenje radova. 

'Nalazimo se na mjestu gdje je u okrilju Habsburške monarhije rođena zaštita kulturne baštine i Zakon o zaštiti kulturnih dobara. Prvi put u europskoj i svjetskoj povijesti jedna je država institucionalizirala konzervatorsku službu', kazala je na početku svoje pozdravne riječi ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Riznica, zapravo Muzej katedrale, istaknula je ministrica, „dolazi na kraju obnove arhitektonskog sklopa, nakon dugogodišnjeg restauriranja pokretne kulturne baštine koju je nadbiskupija sačuvala u svojim trezorima.“ Naglasila je da muzealizacija najvažnijih predmeta koje stoljećima čuva Splitska crkva nije samo prezentacija bogatstva već ujedno i 'znatno podizanje razine čuvanja crkvenog blaga, kulturnog dobra čija vrijednost nadilazi puku turističku ponudu Splita. Ona je trezor kolektivne memorije hrvatskoga naroda, važna stepenica u propedeutici i edukaciji novih naraštaja i središte znanstvenih interesa domaćih i stranih stručnjaka iz različitih područja povijesti umjetnosti. Zato – dok s jedne strane imamo herojski potez Splitsko-makarske nadbiskupije koja je vlastitim sredstvima uz simboličku pomoć proračunskizh sredstava obnovila palaču Skočibučić-Lukaris – s druge strane Ministarstvo kulture i medija više od dvadeset godina ulaže u restauraciju ovdje izložene građe'. Zaključila je da će ovaj veliki pothvat doživjeti potpunu afirmaciju tek kada se objedini prostor čitave palače i steknu uvjeti za ostvarivanje '„suvremenih muzejskih standarda': vlastite restauratorske radionice, prostore za multimediju i prezentacije, depoe za pohranu građe i prostor didaktičkog sadržaja namijenjen radu s mladima. Najavila je da će Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Nadbiskupijom dovršiti vanjštinu katedrale, čime bi njezino očuvanje i prezentacija bili nakon 160 godina završeni. Možda je došlo i vrijeme, zaključila je ministrica Obuljen, 'a nakon sto godina, poslije Hebrarda i Niemana, splitska katedrala dobije i novu monografiju u kojoj će dokumentacija i znanstvena obrada svih nalaza uz nove spoznaje biti svjedokom našega vremena'.

Na kraju su okupljeni krenuli u razgledavanje postava Riznice u Palači Skočibučić-Lukaris, a u knjigu dojmova upisali su se ministrica Obuljen Koržinek, kardinal Tolentino, predsjednik HBK mons. Puljić i nadbiskup Barišić. Proslava Jubileja završava večeras u 18 sati euharistijskim slavljem koje u novoj solinskoj crkvi Svete Obitelji predvodi kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça.

Nakon svečanog otvaranja Riznice splitske katedrale, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nakratko se u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata susrela s kardinalom Josėom Tolentino Mendonça, arhivistom i knjižničarem Svete Rimske Crkve i s njim razgovarala o osnivanju boravišne baze u Rimu za hrvatske znanstvenike koji bi u vatikanskim arhivima i knjižnicama istraživali hrvatsku kulturu i povijest. Razgovoru su nazočili nadbiskupi Želimir Puljić, Marin Barišić i Dražen Kutleša, kao i biskup Mate Uzinić, te gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara i pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu, Radoslav Bužančić.

(izvor fotografije i tekst: dalmatinski portal)