Novosti

Proslavljen Dan županije – Održana svečana sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije

Povodom 14. travnja Dana županije, dana 13. travnja u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu održana svečana sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Sjednici su nazočili brojni uzvanici iz društvenog, političkog, kulturnog i vjerskog života Županije, kao i gosti iz drugih županija. Nazočne su pozdravili predsjednik skupštine Petroslav Sapunar i zamjenik župana Luka Brčić.

Predsjednik Skupštine Sapunar na početku sjednice pozvao je nazočne na miniutu šutnje za preminulu vijećnicu Skupštine Silvanu Glavinu. Istaknuo je kako ćemo je pamtiti po savjesnosti i upornosti, ali i po njenoj hrabrosti koje joj ni u bolesti nije nedostajalo.

 Osvrćući se na rad Skupštine i Županije u proteklom razdoblju naglasio je kako je uvijek moguće napraviti više. „I upravo iz tog razloga uvijek potenciram tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o ključnim temama vezanim za razvoj različitih interesnih područja od kulture, školstva, baštine, preko gospodarstva i turizma.“ Čestitao je nagrađenima, te im se zahvalio na uloženom trudu, energiji, predanom radu i znanju koje su nesebično uložili i svoja djela.     

Nagrade za životno djelo uručene su: Nenadu Gaćini, akademiku Mirku Tomasoviću i don Lovri Žuljeviću – Mikasu.

Nenad Gaćina rođen je 1953. u Splitu i aktivan je član i predsjednik Splitsko-dalmatinske udruge spinalno ozlijeđenih, u kojoj godinama volontira. Iako i sam osoba s invaliditetom (39 godina u invalidskim kolicima) njegov rad, entuzijazam i požrtvovnost je svima za primjer. Nesebično se zalaže i sudjeluje u radu i drugih udruga osoba s invaliditetom, pa se istakao kao jedan od osnivača PK „Cipal“. Jedan je od inicijatora nacionalnog programa „osobnog asistenta“ kojim se uz potporu tadašnjeg Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti najtežim invalidima od 18 do 65 godina starosti dodjeljuje pomoć asistenta čime se istima omogućava lakše življenje i rad. Organizator je edukacija po osnovnim i srednjim školama s ciljem upoznavanja mladih o opasnosti prometa. Proveo je istraživanje „pristupačnosti za osobe s invaliditetom“, zdravstvenih i javnih ustanova na području naše županije. Organizator je uspješnog „Radnog tjedna“ Hrvatskog saveza paraplegičara i tetraplegičara u Hotelu Le Meridien Lav i „Radnog vikenda“ na kojima se educiralo o medicinskim dostignućima, o pravima i obvezama osoba s invaliditetom te mogućnostima radnog uključenja u društvenu zajednicu. Nenad Gaćina prepoznat je kao osoba koja se svakodnevno i nesebično bori za olakšanje i poboljšanje života osoba s invaliditetom.

 Mirko Tomasović rođen je 1938. godine u Splitu, pučku školu završio je u zavičajnim Kučićima, klasičnu gimnaziju u Splitu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i francuski jezik. Nakon diplomiranja radio je kao profesor u sinjskoj gimnaziji, a zatim kao novinar u Brodogradilištu Split, pa kao urednik u Nakladnom zavodu Marko Marulić i urednik časopisa Vidik. Od 1971. do umirovljenja radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je 1999. umirovljen u statutu redovitog profesora. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2000. godine. Prve radove počeo je objavljivati 1957. Surađivao je u hrvatskim književnim časopisima, zbornicima, stručnim glasilima u zemlji i inozemstvu. Njegova bibliografija u ovom trenutku obuhvaća oko 900 jedinica, među kojima 31 znanstveno-stručna knjiga te 22 knjige prepjeva i 4 antologije. Povlašteno mjesto u njegovu bavljenju hrvatskom književnošću zauzima „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić. Presudno je utjecao na to da se marulologija profilira kao posebna grana kroatistike, pa je na njegov poticaj u Splitu utemeljen Marulianum. Tomasovićeve knjige i studije obvezatna su lektira na inozemnim slavističkim i kroatističkim katedrama. Književnu baštinu Splita i Dalmacije afirmirao je ne samo svojim znanstvenim radovima nego i organizacijskim i poticajnim djelovanjem u kulturnom i književnom životu.

 Umirovljeni svećenik don Lovre Žuljević-Mikas rođen je 1933. u Srijanima. Mladu misu rekao je 1959. a prvu službu župnika obavljao je u župama Voštane – Rože, Tijarici, Blatu na Cetini, Trnbusima i u Novim Selima. Od 1971. do 2011. službu je obavljao u Dobranjama. Kroz cijeli svoj svećenički rad iskazivao je neizmjernu ljubav i dobrotu prema svakom čovjeku. Djelujući u Dobranjima preko 40 godina u svemu je pratio svoje ljude od liječnika do bolnice, brinuo o lijekovima, o kruhu i svemu što je starijom populaciji nakon raseljavanja bilo potrebno. Ono što ga posebno ističe je njegova hrabrost vođena ljubavlju prema hrvatskom narodu. Njegovom zaslugom na dobranjskom groblju pokopani su zemni ostaci 136 hrvatskih domobrana – nevinih ljudi ubijenih i bačenih u jamu Podi. O djelu don Lovre Žuljevića-Mikasa sestra Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) napisala je: „… Svima on bješe i otac i mati, Krijepeći bijedne i hraneći gladne, Milosno srce želio je dati Mnogima, tješeći nevoljne i jadne…“

Osobne nagrade dobili su: Maja Budrović, Ivanka Luetić Boban, Ivica Luetić, dr.sc. Ilija protuđer i dr. sc. Goran Sučić.

Diplomirana pravnica Maja Budrović rođena je 1951. u Splitu, a cijeli svoj život posvetila svom otoku i gradu Hvaru, gdje i sada živi. Još od srednjoškolskih dana bila je aktivna u mnogim segmentima života i svugdje se isticala kao izuzetna organizatorica i pokretač akcije. Još od gimnazijskih dana bila je jedna od inicijatora osnivanja Kluba dobrovoljnih darivatelja krvi u Hvaru, te je do sada dala krv četrdesetak puta. U tijeku Domovinskog rata stavila se na raspolaganje Crvenom križu te je 4 godine kao voditeljica socijalnog programa za traumatizirane osobe volonterski pružala pomoć prognanicima i izbjeglicama. S još nekoliko entuzijasta osnovana je Klub žena „Vita-Pharos“ u koji su se uključile žene s Visa, Korčule, Lastova i Hvara. Politički aktivna u mandatu 2001. - 2005. obnašala je dužnost dogradonačelnice Grada Hvara zadužena za zdravstvo, socijalu, kulturu i informiranje. U radu s mladima posebno se angažirala na odgojnim programima tako da vodi projekt „Odgoj za humanost“. Inicijator je osnivanja udruge dijabetičara otoka Hvara kao i Udruge osoba s invaliditetom. Od prije osam godina profesionalno je zaposlena kao ravnateljica u Crvenom križu Hvar i od tada se tu redovito odvijaju akcije poput tjednog mjerenja tlaka i šećera, ultrazvučnih pregleda gustoće kostiju.

Ivanka Luetić Boban je osoba koja je dobrovoljno i volonterski umnogome unaprijedila život građanki i građana naše Županije. Kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije uspjela je razbiti predrasude vezane za tu problematiku i učiniti je bliskom svakodnevnom životu. Upozorila je na slabu zastupljenost žena pri imenovanju ulica, trgova i spomenika u Splitu, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, te je njeno zalaganje rezultiralo novim imenovanjima. Osmislila je projekt Zaustavite nasilje u moje ime – djeca O.Š. Marjan Split protiv nasilja, kao i kampanje za veću zastupljenost žena u politici, a zahvaljujući lobiranju uspjela je da sva gradska vijeća donesu odluke o osnivanju povjerenstava za ravnopravnost spolova te organizirala i provela edukacije za novoizabrane članice i članove. Njenim zalaganjem ponovno je otvoreno sklonište za žrtve nasilja.

Novinar Ivica Luetić rođen je 1933. u Skopju, a podrijetlom je iz Župe Biokovske. U novinarstvu je od 1961. godine. Član je Društva hrvatskih katoličkih novinara. Kao stalni i privremeni suradnik pisao je u Sportskim novostima, Zadrugaru, Vikendu, Večernjim novostima, Glasu Slavonije i drugima. Danas je stalni dopisnik u Hrvatskom katoličkom radiju te piše za Hrvatski Fokus, Hrvatsko Slovo, Glas Koncila i Informativnu katoličku agenciju. Teme Luetićeva izvještavanja su uglavnom iz oblasti kulture, ali i religije i društvenih zbivanja. Neizbježan je sudionik svih press konferencija, predstavljanja knjiga, izložbi i drugih skupova s kojih glasom, perom i kamerom piše objektivne i informativne prikaze svih važnih događanja, a kao suradnik brojnih hrvatskih medija istinski je kroničar kulturnih događanja u Splitu i Županiji. Ivica Luetić je novinar koji je ustrajno i redovito pratio sva kulturna i domoljubna događanja. Tijekom Domovinskog rata pišući za Glas Slavonije istakao se vrhunskim profesionalnim izvještavanjem o brojnim bojišnicama.

Dr. sc. Ilija Protuđer rodio se 1957. godine u Tomislavgradu. Nakon studija obranio je magistarski rad te 2010. godine doktorski rad Hrvatski jezični savjetnici od početka do danas. Puni 30 godina radi u nastavi predajući hrvatski jezik, a isto tolikog godina se bavi novinarstvom. Kao jezikoslovac nastupao je u radijskim i tv emisijama i pisanim medijima. Na području prosvjetnog rada ostvario je zapažene rezultate za što je unaprijeđen u učitelja mentora, a sada je u postupku unapređenje u učitelja savjetnika. Posljednjih devet godina predavač je i suradnik Filozofskog fakulteta iz Zagreba zadužen za praktičnu nastavu studentima iz Dalmacije. Do sada je objavio 67 naslova: 23 knjige, 31 publikaciju - jezičnih podsjetnika za učenike osnovne i srednje škole, devet zbirki podsjetnika te četiri naslova ispita znanja za osnovne škole. Njegovi se naslovi citiraju u mnogim jezikoslovnim knjigama kao dobar primjer u rješavanju jezičnih dvojba ili kao uporabni naslov.

Dr. sc. Goran Sučić rođen je 1952. godine u Livnu gdje je završio osnovnu školu. Srednju glazbenu školu i Pedagošku akademiju završio je u Splitu. Akademsko zvanje doktora znanosti dobio je obranivši disertaciju na temu „Promjene u kurikulumu umjetničkih područja u odgojno obrazovnom procesu“. Radno iskustvo stekao je u odgoju i obrazovanju u neposrednom radu s učenicima i studentima. Zbog izuzetnih rezultata promaknut je u zvanje profesora savjetnika. Autor je i skladatelj većeg broj glazbenih projekata, obrada, stručnih i znanstvenih članaka kao i multimedijalne knjige „Odraslo djetinjstvo“ koja je bila nominirana za nagradu Porin na području umjetničke glazbe. Objavio je više umjetničkih, znanstvenih i stručnih radova, skladbi za djecu, kao i za komorne sastave koji se izvode na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. U slobodno vrijeme bavi se slikarstvom, sudjelujući na mnogim domaćim i međunarodnim kolonijama kao i na mnogim samostalnim, skupnim i humanitarnim izložbama sa zapaženim rezultatima, pozitivnim i afirmirajućim kritikama. Dr. sc. Goran Sučić je vrijedan pedagog koji svojim marom i znanjem već godinama uspijeva prokrčiti mjesta kvaliteti u segmentu glazbe. Zapažena su postignuća njegovih učenika na natjecanjima, smotrama i festivalima na gradskoj, županijskoj i državnoj razini.

Skupne nagrade dodijeljene su. Gradskoj glazbi Sinj, Gradskoj glazbi „Zvonimir“ Solin, Hrvatskom nogometnom klubu „Val“ donja Kaštela, Radničkom nogometnom klubu „Split“ i Udruzi specijalne jedinice policije „BATT“ Split iz Domovinskog rata.

Gradska glazba Sinj osnovana je 1862. godine svirajući i uljepšavajući svojim zvucima crkvene svečanosti i procesije, razne prigodne skupove, vitešku igru „Alku“, priređujući razne koncerte, odajući posljednje počasti svojim sugrađanima i jačala borbeni duh naroda u sudbonosnim vremenima. Kroz dugogodišnji rad Gradska glazba uspješno je nastupala diljem Domovine, a isto tako i u Italiji, Njemačkoj, BiH i Mađarskoj, izvodeći djela najpoznatijih domaćih i svjetskih skladatelja. Redovito sudjeluje na regionalnim i državnim smotrama puhačkih orkestara postižući zapažene uspjehe. Kao jedna od najstarijih glazba u Hrvatskoj tijekom djelovanja mijenjala je nazive ali ne i glazbare po kojima je bila i ostala sinjska i hrvatska. Njeni glazbari mobilizirani su 1944. godine, preživjeli su snježne mećave Like i marširali svirajući Trstom. S Olujom 1995. ušli su s prvim povratnicima u oslobođenu Vrliku. Današnji glazbari nastavljaju tradiciju svojih prethodnika u želji da njihova glazba bude „narodna glazba sinjskog puka, odraz hrvatstva u viteškom gnijezdu“.

Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin osnovana je 1912. godine u Solinu s ciljem njegovanja i razvijanja glazbene kulture i umjetnosti na području instrumentalne odnosno orkestralne glazbene prakse. Nastupajući na eminentnim glazbenim pozornica domovine i inozemstva Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin dostojno je promovirala svoj grad, regiju i domovinu. Povezanost sa srodnim društvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekata međunarodne kulturne suradnje čime je doprinijela turističkoj promidžbi naše regije i približavanju hrvatske, posebice dalmatinske glazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima. U 2010. i 2011. godini Glazba je bila apsolutni pobjednik regionalnih natjecanja te je proglašena najboljim orkestrom naše Županije. Osvajanjem nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja svrstala se među četiri najbolja hrvatska puhačka orkestra.

Hrvatski nogometni klub „Val“ Donja Kaštela osnovan je 1912. godine kao „Kaštelanski ferijalni športski klub“ u doba kada su kaštelanski studenti dolaskom na ljetne praznike iz Beča donijeli prvi balun u Donja Kaštela. Klub je više puta mijenjao ime. Bio je i „Vuk“, „Hrvat“, „Slaven“, „Primorje“, a od 1937. spajanjem klubova“ Avije“ i „Primorja“ nosi ime „Val“. Iako HNK „Val“ nikada nije bio prvak države, nije bio prvoligaš, ali svih 100 godina organizacija kluba i entuzijazam članova bio je mnogima za ugled. U svojoj bogatoj povijesti Klub je odgojio tisuće dječaka, momaka i muževa koji su zdravim pristupom športu na neusporedivo lakši način gradili svoj svakodnevni život. Osnovni moto rada je bio rad s mlađim kategorijama, što je i razlog da Klub nije imao prvoligaške ambicije. U 2. svjetskom ratu kompletna momčad otišla je u rat u kojem je desetorica igrača izgubila živote. U „Oluji“ 1995. godine na bojišnici je bila kompletna seniorska momčad, pa stoga možemo biti ponosni na nogometaše „Vala“ i članove uprave koji su od postanka pa do danas voljeli svoj Klub, svoja Kaštela i domovinu Hrvatsku.

Današnji Radnički nogometni klub „Split“ osnovan je 16. travnja 1912. od grupe učenika Muške zanatske škole pod imenom „Anarh“. Bilo je to godinu dana nakon osnivanja „Hajduka“, u doba kad je nogomet postao najveća zabava među mladima. Od utemeljenja do danas RNK Split bio je šikaniran, zabranjivan te je bio prisiljen mijenjati imena, a u jednom razdoblju bio je prisiljen djelovati skoro pa ilegalno. Bez obzira na sve poteškoće svih sto godina klub je živio časno, pa su se njegovi igrači i članovi odazvali u borbi za slobodu 1941. i 1991. a 1941. splitska mladost iz RNK Split braneći Split i Dalmaciju položila je živote kao dio Prvog splitskog partizanskog odreda. Najteži trenutci Kluba bili su u razdoblju stečaja, ali svojom upornošću i žilavošću to je preživio, te je dobrom organizacijom u najkraćem roku od četvrte lige dospio među tri najbolja kluba Hrvatske. Klub posebnu brigu vodi o mladima i danas skrbi za oko 400 djece. Juniori i kadeti sudjeluju u najvišem rangu natjecanja, tako su prošle godine juniori osvojili Kup.

Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split, koja nosi ime po prezimenima prvih poginulih specijalaca: „Bočina, Abramović, Tomaš i Topić“. Osnovana je 15. ožujka 1991. godine. Udruga je slijednik imena specijalne policije, a okuplja dragovoljce i branitelje Domovinskog rata, pripadnike specijalnih jedinica policije MUP-a RH. Udruga je tijekom godina provodila razne aktivnosti, a za istaći je obilježavanje obljetnica pogibije suboraca, izgradnja centralnog spomen obilježja u bazi jedinice i obilježavanje osnutka jedinice, izgradnja spomenika poginulim specijalcima u Maljkovu, pomoć centru za rehabilitaciju „fra Ante Sekelez“ u Vrlici, pomoć potrebitim članovima i njihovim obiteljima, promocija knjige „general pukovnik Mladen Markač“, obilasci povijesnih mjesta iz Domovinskog rata, veslanje neretvanskom lađom od Prevlake do Maslenice, te stalne športske aktivnosti, te organiziranje dobrovoljnog darivanja krvi. Ratni put Specijalne jedinice policije „BATT“ ispunjen je odanim i odvažnim akcijama u kojima je svojom odvažnošću i hrabrošću, te obučenošću obranila, oslobodila i pod hrvatski suverenitet vratila privremeno okupirani teritorij zajedno s postrojbama MUP-a i HV-a. Iz svega navedenog vidljivo je kako je Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split jedna od najaktivnijih udruga na području Županije i šire.

Don Lovro Žuljević-Mikas zahvalio se u ime nagrađenih. Na svečanosti su sudjelovali Kliški uskoci, te ženska klapa „Ventula“ iz Splita.